DA LI DOTIČEMO DNO KRIZE?

Objavljeno: 25.02.2015. | Blog

Da li možemo reći da gospodarska kriza koja nas "trese" već 6 godina pomalo popušta i da se vidi svjetlo na kraju tunela? Mislim da možemo. Da li je danas dno krize ili je bilo jučer ili će biti sutra nije niti bitno, glavno je da je to tu negdje. Osobno smatram da više nebi trebali tonuti dublje u krizu već da dotičemo njeno dno. Za navedeno postoji dovoljno argumenata a navesti ću neke od njih.

Hrvatski BDP je padao 12 kvartala za redom. Zadnji kvartal prošle godine je izgleda donio promjenu te se očekuje rast BDP-a. Nevelik ali ipak rast. Rast od cca 0.2-0.4 % koliko se pretpostavlja da je rastao ima znatno veći psihološki učinak negoli stvarni. Za realni sektor rast u tim postotcima je minoran ali bi mogao rezultirati smanjenjem strahovanja za bližu budućnost i povećanje investicija i potrošnje što opet blagotvorno djeluje na nastavak rasta. Za koji dan bi Državni zavod za statistiku trebao objaviti točne podatke.

Vlada je prošli četvrtak donijela Program poticanja poduzetništva i obrta za 2015. godinu Poduzetnički impuls, vrijedan gotovo 4,4 milijarde kuna.

Ukupno planirana sredstva ovogodišnjeg Poduzetničkog impulsa su 4,37 milijardi kuna, pri čemu je za izravne bespovratne potpore poduzetnicima i obrtnicima predviđeno 3,93 milijarde kuna. Najniža potpora poduzetnicima unutar programa je 10 tisuća, a najveća 15 milijuna kuna.

To je ogroman novac koji će se plasirati gospodarstvu i donijeti nesumnjivo značajne učinke na poboljšanje krvne slike gospodarstva.

Za poduzetnike se organiziraju informativne radionice a u Rijeci će se radionica održati u srijedu 4. ožujka 2015. u 10 sati na Filozofskom fakultetu (Dvorana F-006). Onaj tko želi ići na nju mora se ranije prijaviti.

U posljednje tri godine osnovano je 34.198 novih trgovačkih društava (od toga 18 tisuća jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću) i 25.818 novih obrta. To je dobrim dijelom rezultat provedbe izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/2012) kojima je omogućeno osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s najmanjim iznosom temeljnog kapitala od 10,00 kuna, za čiju registraciju je potrebno samo 24 sata. Istodobno, omogućeno je da se za nazive društava koriste jezici svih zemalja članica EU za razliku od ranije gdje se mogao koristiti hrvatski jezik uz latinski i starogrčki.

Na olakšano poslovanje u obrtu značajno su utjecale odredbe novog Zakona o obrtu.

Zakonom je osigurana i veća sigurnost za obrtnika jer uključuje izuzeće od ovrhe na nekretnini nužnoj za život i za redovno poslovanje. Uvedeno je pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti za vlasnika obrta, a omogućen je i prijenos obrta za života obrtnika u slučaju odlaska u mirovinu za razliku od ranije gdje se obrt nasljeđivao jedino nakon smrti obrtnika.

Od ove godine je uvedena mogućnost da poduzetnici s prihodom do 3 milijuna kuna mogu plaćati PDV po naplaćenoj fakturi. O tome sam već dosta pisao u prošlim blogovima pa neću ponovo obrazlagati sve reperkusije toga zakona.

U sustav plaćanja PDV-a prema naplaćenoj fakturi od 1. siječnja ove godine ušlo je 14.810 poreznih obveznika.

Izmjenama zakona koje je donio ministar financija Boris Lalovac od 1. siječnja poduzetnici koji imaju do tri milijuna kuna prihoda mogli su birati između plaćanja PDV-a prema naplaćenoj ili ostanka u sustavu plaćanja prema izdanoj fakturi, koji je do tada bio na snazi. Poduzetnici su se morali odlučiti do 20. siječnja, a na taj potez odlučilo se skoro 21 posto onih koji su imali tu mogućnost.

Još jedna dobra vijest je da se znatno povećava iznos koji će se ove godine koristiti za povećanje zaposlenosti. U 2014. godini Europska komisija je izdvojila 661.000 eura za poticanje zapošljavanja mladih u Republici Hrvatskoj. U 2015. godini taj iznos će biti preko 19 miliona eura. Ako to ne pomogne zapošljavanju mladih više ništa niti neće. Za očekivati je boom u zapošljavanju mlađih od 30 godina i time bi se smanjio odlazak mladih iz Hrvatske.

Hrvati su u siječnju ove godine potrošili devet posto više novca nego u siječnju 2014.! Bilo novca ili ne, potrošnja je znatno porasla.

I tako unedogled bi mogao nabrajati pozitivne pomake u gospodarstvu, neke koji su se dogodili i neke koji bi se trebali dogoditi. Naravno da uz njih postoje i neke negativne tendencije (povećanje građana s blokiranim računima, odliv mladih iz Hrvatske, problemi s tečajem švicarskog franka itd) ali mislim da pozitivni trendovi debelo nadmašuju negativne. Da li ćemo iskoristiti nove pozitivne vjetrove koji su zapuhali ovisi o nama samima.

Jedan optimističan pozdrav do sljedećeg čitanja.